Banane

«A oni sretni, ko su sretni? Bit će medju lotosovim drvećem bez bodlji, i medju bananama plodovima nanizanim.» ( Kur'an-El-Vakia,27-29)

Drevni narodi nazivali su bananu hranom filozofa, jer je banana bila glavna hrana indijskih učenjaka i filozofa, i pomagala im je za razmišljanje i meditaciju.

Banana predstavlja jedan od važnih izvora koji opskrbljuju organizam ugljikohidratima koji pružaju organizmu energiju i toplotu.

Savjetuje se da se banana konzumira kada je zrela, jer ugljikohidrati koji se nalaze u sirovoj banani sastoje se od škroba koji je nesladak i težak za probavu, a u zreloj banani se veći dio škroba pretvara u šećere, koji su lahko probavljivi i prijatnog slatkog okusa

Sljedeća tabela objašnjava hranjivu vrijednost za100 g zrele banane;

Voda	73,5 g	Proteini	1,3 g
Masti	4 g	Ugljikohidrati	24 g
Vlakna	0,5 g	Vitamin A	430 iu
Vitamin B	0,09 mg	Vitamin B	0,06 mg
Nikotinska kiselina	0,6 mg	Vitamin C	10 mg
Pantotenska kiselina	0,2 mg	Limunska kiselina	150 mg
Kalij	420 mg	Kalcijum	8 mg
Mangan	31 mg	Magnezijum	0,64 mg
Željezo	0,6 mg	Fosfor	28 mg

Banana - hrana i lijek

Savremena istraživanja dokazuju da banane pomažu u liječenju dijareje i nekih poremećaja probanog trakta. Zahvaljujući svojoj mehkoći, sastavu koji neutrališe kiselinu i lahkoj probavljivosti, banana je postala jedino sirovo voće koje smiju konzumirati osobe  s  čirom (ulcerom).

Jedno od najvažnijih svojstva banane jeste i to što nema hrane koja ima veću hranjivu vrijednost, i što je bogata kalijem, koji sprečava visok pritisak.

Banana sadrži vitamine; A, B i C, i jedna banana pruža djetetu u razvoju četvrtinu dnevne potrebe za vitaminom C. Bogata je i nijacinom, riboflavinom i tijaminom; pored toga nalazimo da je sadržaj natrija u banani jako mali i ne sadrži holesterol. Sadrži prirodni šećer koji je 50% veći nego u jabuci, i banana, oprečno raširenom mišljenju, ne izaziva gojaznost.

(Knj. Poslanikova s.a.v.s ishrana,

Dr. Abdul-Basit Muhammed el- Sajjed)

Moći i čuda banane

Kad biste se kojim slučajem našli na pustom otoku, trebali biste dvije stvari za preživljavanje - vodu i drvo banane

Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito se osjećamo sretniji.

Sadrži i veliku količinu kalija, koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. Glavna uloga kalija je održavanje funkcije staničnih stjenki, s tim da količina kalija i natrija mora biti usklađena, jer kalij ostaje u stanicama, a natrij izvan njih. 

Druga važna zadaća ovog minerala je održavanje koncentracije i djelovanje magnezija, minerala neobično važnog za srce. Ako je razina jednog od njih u krvi niska, vrlo je vjerojatno da će i razina drugog biti niska. Održavanje stanične ravnoteže s naglaskom na kalij, jedna je od glavnih strategija u borbi protiv srčanih i kancerogenih oboljenja. Kalij je također od temeljne važnosti za optimalno energetsko stanje tijela.

Nedovoljna količina kalija u organizmu može dovesti do srčanih tegoba, stanja opće tjelesne slabosti, umora i razdražljivosti. Osobe koje pretjerano uživaju u slanoj hrani posebno bi trebale pripaziti na dovoljan unos kalija, jer bi u protivnom moglo doći do narušavanja ravnoteže kalija i natrija u tijelu. U prilog tome ide i zaključak istraživanja, objavljenog u New England Journal of Medicine, da uzimanje banana u svakodnevnoj prehrani za gotovo 40 posto može smanjiti rizik od srčanog udara.

Opća slabost i umor najčešći su pokazatelji potrebe za kalijem. Težak fizički rad ili naporna sportska aktivnost zahtijevaju obnovu kalijem, koji uz dodatak magnezija posve nadoknađuje iscrpljene tjelesne zalihe, vraća mišićni tonus i obnavlja tjelesnu kondiciju.

Jedna banana srednje veličine sadržava jednaku količinu pektina kao i jabuka srednje veličine, što je svrstava u namirnicu koja pogoduje snižavanju povišene vrijednosti kolesterola u krvi.

Kad nije poželjna - U slučaju povišene vrijednosti triglicerida u krvi, banane nisu poželjna namirnica. Ne preporučuju se ni osobama oboljelima od bubrežnih bolesti niti onima koji moraju smanjiti prehrambeni unos kalija.

Kome se preporučuje - Banane nalaze mjesto i u prehrani oboljelih od šećerne bolesti, s napomenom da treba odabrati zelenije i nešto manje (cca 60 g), što predstavlja jednu jedinicu serviranja voća prema ADA sustavu (American Diabetes Association).
Zbog alkalnog djelovanja (zaluživanja), banane se preporučuju i osobama koje pretjerano jedu meso i mesne prerađevine, što pridonosi općem porastu kiselosti u organizmu.
Uloga banane u nutritivnoj terapiji i znanstveno je dokazana. Stimulira proliferaciju (razmnožavanje) stanica u želučanoj sluznici i pokreće oslobađanje zaštitnog sloja sluzi, koja trenutačno prekriva želučanu stjenku, sprječavajući pojačano lučenje klorovodične kiseline.
Budući da sadrži vrlo male količine kalcija i fosfora, može se uvrstiti i u prehranu osoba kod kojih je povišena razina paratiroidnog hormona u krvi.

Sama ili u kombinaciji - Banana pomiješana s mlijekom, zobenim pahuljicama s dodatkom proteina soje i sirutke brzi je doručak u tekućoj formi (shake) koji osigurava sve potrebne nutrijente. Moglo bi se reći da je to idealan doručak.

Nakon što je ogulimo, moramo je brzo pojesti, jer u protivnom dolazi do oksidacije (plod poprima smeđu boju), a vitamini se razgrađuju. Ako je koristimo za deserte, kreme za kolače ili samo kao frape, preporučuje se nakapati je limunovim sokom, kako bi djelovao antioksidativno (vitamin C iz limuna sprječava proces oksidacije). 

Suzana Tomašević,dipl.ing. nutricionistica