
Mislim da ćemo se svi složiti kako nam u svakodnevnom životu ljudi često «idu na živce». Rijetki su dani kada nas nitko ne iritira. Usudio bih se i reći da ne postoji čovjek kome drugi ne «ide na živce». To je nešto uobičajemo medju ljudima.
Nemojte misliti da samo nas živciraju drugi – i mi idemo drugima na živce! Nisam li u pravu? O da, mi idemo jedni drugima na živce! No, ne svi. Moja mi žena, na primjer, ne ide na živce; ali postoje drugi koji me zaista iritiraju – I vas? Pa naravno!
I tako jedni druge mučimo; u obitelji, u susjedstvu, na poslu – čak i u kršćanskim krugovima idemo jedni drugima na živce. Cijeli svijet pati od «ideš-mi-na-živce» sindroma. Ima takvih koji bi mogli reći: «Ne bih imao nikakvih problema u životu kad pokraj mene ne bi bio taj i taj». Tada taj drugi nije samo trn u oku, nego trn u životu. I zato trebamo razmišljati o pitanju: «Kako biti zadovoljan u životu kada nam drugi idu na živce.
Dragi prijatelji, to je inače samo dio jednog mnogo većeg problema od kojeg pati čovječanstvo. To je kao kad netko kašlje, a zapravo ima ozbiljnu infekciju na plućima. Tu ne pomažu bomboni za iskašljavanje. Takva se osoba mora podvrgnuti temeljitim pretragama i drukčijoj terapiji! Mislim da je ta slika dovoljno jasna za objašnjavanje te pojave. To što jedni drugima «idemo na živce» samo je znak da nešto ne valja s čovječanstvom. Razlog za to je mnogo dublji nego kad, na primjer, kažemo da je naša susjeda «malo nepristojna». Stoga želim tu pojavu postaviti u njezine prave okvire. Želim vam pokazati da je «ideš-mi-na-živce» sindrom, simbol bolesti čovječanstva.
W.B.
No comments:
Post a Comment